terça-feira, 22 de fevereiro de 2011

GOVERNU TENKE PROTEZE LABARIK SIRA NUDAR RETA GUARDA NASAUN

Husi; Juviano Xavier
 Responsavel Programa PDL no Feto iha Community Development Interest (CDI)

Depois de ukun rasik-An iha tinan 2002 governu timor leste ratifika konvensaun internasional 7 ne’ebe timor leste adopta nudar lei domestika hanesan mos ho lei inan RDTL nian iha artigu 18.0  ne’ebe koalia kona ba “Protesaun Labarik” iha potu 1, 2 no 3 ho kontuidu ne’ebe diferente iha pontu 1 koalia kona  ba direitu ba protesaun spesial husi familia, komunidade, no mos estadu parte, liu-liu hasoru hahalok hotu hanesan la tau-matan, diskriminasaun, violensia, operasaun, abuzus seksual, no explorasaun. Pontu dois hateten katak labarik sira hetan direitu hotu-hotu ne’ebe mundu rekonhese, hanesan direito sira-ne’ebe hakerek ona iha konvensaun internasional, ne’ebe istadu aprova no  ratifikasaun ona, No pontu trés koalia kona ba protesaun sosial. Signifika katak konstitusionalmente fo’o protesaun legal ba labarik sira iha timor leste no guvernu iha responsabilidade masimu atu uza kbi’it, mandatu no rekursu tomak nasaun nian ba interese labarik sira iha timor leste.
Politika guverno oinsa atu proteze labarik sira nia direitu atu bele moris livre iha ambiente ne’ebe justu, damen no harmonia iha familia, sosiedade le’et atu ezerse nia direitu tuir lei ne’ebe vigor iha timor leste, Bazeia ba observasaun ONG CDI  durante nee haré katak dala barak liu komponente barak ladun tau atensaun maka’as ou la tau importansia ba labarik sira nudar jerasaun ba futuru nasaun ita bele hare iha aspetu tolu ne’ebé involve labarik sira iha aktividade balun ne’ebé lei la autoriza involvimentu labarik sira maibe realidade labarik sira involve direita ne’ebé sai vitima (konflitu ho lei) hanesan aspeitu ekonomia, labarik sira ne’ebé fa’an sasan iha dal-dalan, fase kareta, (Trabalho Infantil), no pratika esplorasaun husi ema balun hasoru labarik sira, iha aspeitu kultura; labarik barak seidauk asesu ba edukasaun liu-liu labarik feto sira, inan aman ladun autoriza oan feto asesu edukasaun to’o nivel  ás, faktor ekonomia, komunidade ka Inan/Aman sidauk iha kunhesimentu kona ba lei protesaun direito labarik entaun hamosu interpretasaun kona ba direitu labarik ne’ebé ikus mai mosu volume abusu hasoru labarik aumenta ás ne’ebé mai husi familia rasik, no kondisaun eskola sidauk garante ba labarik sira hala’o sira nia aprendizazen ho seguru, iha aspeitu politika; labarik barak mak sai vitima ba konflitu interese (Conflict of Interest) ba politika partidaria. Agora dadauk partidu balun kuandu laiha militante ka simpatizantes ne’ebé nato’on komesa tula labarik sira iha kareta kamioneta bo-bo’ot atu halo kampanya ka hakilar ba ita boot sira nia partidu, iha fulan novembru 2010-Fevereiru 2011 partidu balun halo kongresu nasional, konsolidasaun, no sosializasaun aproveita tula labarik sira atu haleu sidade liu-liu iha kapital Dili.
Situasaun jeral sei indika negativu tamba sosiedade tomak sidauk iha kunhesimentu diak kona ba tratamentu ka protesaun spesial ba labarik sira hanesan Inan/aman, familia no entidades balun inklui partidus politikus sira tamba ne’e dala barak hamosu konflitu hasoru labarik sira, ami nia haré katak persiza sosializasaun nafatin ba komunidade husi kapital to’o rural ba Inan/Aman ou familia labarik sira nian, bele hatama materia protesaun direitu labarik iha kurikulum nune’e bele hanorin iha eskola pre-primaria to’o iha Pre-Secundaria, kampanya ba loron direito labarik ho meius animasaun iha nivel aldeia to’o distrital liu-liu iha area remotes, kria kampo trabalho ba adultu sira nune’e hamenus esplorasaun labarik sira nudar trabalho infantil no kapasita autoridade lokais no konselho suco atu sai pontu vokal ba labarik sira nian iha idak-idak nia suco no mos semsebiliza komunidade atu sai aktivu partisipativu iha diskusaun reguler hanesan talk show iha radio komunidades. Ida ne’e nudar planu strateziku bele responde problema sosial liu-liu ba protesaun direitu labarik tamba durante ne’e guvernu liu husi ministeriu sosial iha OPL maibe sidauk garante metas ne’ebé ita hakarak atinzi.
Ami mos husu ba partidu politika sira eleisaun besik dadaun tan ona atu labele utiliza labarik sira hanesan instrumentu massa tamba labarik sira sidauk tempo atu involve iha vida politika liu-liu tinan 16 mai kraik. Ami husu ba lideransa sira katak laos tempo ona ba ita atu moris bebeik iha ambiente ida ne’ebe la respeito lei, ambiente ne’ebe nakonu ho interese grupu ou partidaria no uza maneira ne’ebé la tuir lei ou nia dalan hodi hetan interese politika persiza tau konsiderasaun ho prinsipu ida ne’ebé nakonu ho patriotismu no nasionalismu.
 Relasiona ho kondisaun labarik iha timor leste emprinsipiu natural ba labarik sira nia kondisaun ne’ebé sensitivu liu no persiza ita hotu nia partisipasun direkta nudar faktor determinante ida ba prosesu dezemvolvimentu iha seitor investimentu ba  labarik sira iha timor leste, hanesan iha ita nia esbosu de lei justica juvinil hateten katak labarik sira ne’ebé ho idade 16 mai kraik nudar idade minoridade ne’ebe hetan protesaun espesialidade husi konvesaun lei internasional karik nune’e justu ga lae? wainhira lideransa balun sei uza nafatin labarik sira hanesan  instrumentu politika ne’ebé sempre prezudika labarik sira nia sofrementu se nune’e bebeik oinsa valorizasaun husi ukun rasik-an ida ne’e wainhira ita sei uja nafatin karakter kolonialista ne’ebé halo eksplorasaun ba labarik sira hodi interese politika no oinsa  konseptu dezenvolvimentu ekonomia sustemtabilidade wainhira ita la tau konsiderasaun ás ba labarik sira hanesan investimentu rekursu umanu iha Timor leste no reta guarda nasaun.
Protokolu lubuk ida mak istadu parte ratifika nudar baze legal ida ba Timor leste hodi dezemvolve no proteze labarik sira husi formas oi-oin, ba CDI sempre preukupa involvimentu labarik sira ho idade minoria iha partidus tamba relasiona ho kondisaun politika (Suhu politika) ne’ebe sempre iha kompetisaun oin-oin dala barak la’o ho maneira ne’ebe la saudavel no falta maturidade politika  iha kontesktu pratika ninian ne’ebé ikus mai labarik sira sai vitima ba interese ne’ebé refere. Tamba esperiensia barak iha pasadu hatudu mai ita katak partidus politiku balun dala barak hamosu konflitu oi-oin wanhira hala’o aktividades partidus nian hanesan konsolidasaun, kampanye ba eleisaun geral, no elisaun presidensial sempre involve labarik sira tan ne’e ami husu ba entidades hotu-hotu tenke proteze labarik sira tuir konvensaun internasional direitus labarik ne’ebé istadu timor leste ratifika, prinsipal liu ba ita tenke hanoin katak ratifika lei konvensaun internasional  hodi kumpri laos uza hanesan kurtina maibé tenke implementa ba ema hotu iha lei nia okos,  ami alerta dala ida tan ba istadu parte nune’e tau atensaun ba preukupasaun ida ne’e tamba istadu mak primeiro autor prinsipal hodi proteze no kuidadu labarik sira iha timor leste ho maneira lei no uza kbi’it rekursu istadu nian hodi dezenvolve labarik sira tuir konvensaun internasional direitu labarik no esbosu de lei justica juvenile tan ne’e ami alerta ba parlamento nasional no governu halo legislasaun ne’ebé diak atu fo’o espasu ba labarik sira nia liberdade, Governu liu husi ministeriu edukasaun tenke hadia merenda eskolar ba labarik escola ensino primaria sira tamba dala barak ona hahan ne’ebé uza ba merenda ladun iha nutrisaun diak.
Aleinde ida ne’e governu tenke tau orsamentu Orsamentu Geral do Estadu (OGE) ketak ida ba Komisaun Nasional Direito Labarik (KNDL) nudar orgaun especial ida atu hala’o kna’ar ho imparsialidade hodi atende labarik sira iha timor leste, Guvernu tenke hatu’ur estatuto nudar baze legal ida ba instituisaun ne’ebé trata asunto labarik (KNDL), Guvernu tengki buka dalan hodi fungsionaliza orgaun konsellu konsultativu hodi efetivu diak liutan, Guvernu tenke hatu’ur orgaun ida ne’e ho posisaun ne’ebé naturalmente independente nune’e bele serve labarik tomak iha timor leste la haré husi ideologia, partidaria, religiaun, sukuismu, rezionalismu no seluk-seluktan tamba durante ne’e naturalmente Komisaun Nasional Direitu Labarik (KNDL) iha ministeriu justica nia okos.

Sem comentários:

Enviar um comentário